Krerković Kristijan

KREKOVIĆ, Kristijan, slikar i arhitekt (Koprivna kraj Tuzle, 28. III. 1901. - Palma de Mallorca, 21. XI. 1985.). God. 1921. odlazi u Beč na Akademie der Bildenden Kunste gdje studira slikarstvo. Diplomirao 1925., nakon čega odlazi u Pariz gdje studira slikarstvo i arhitekturu na Ecole Nationale Superieure de Beaux Arts. Izlagao 1925. na Zimskom salonu u Parizu i međnarodnoj izložbi u Bruxellesu. Primljen u Društvo francuskih likovnih umjetnika 1928. i do 1930. živi u Parizu. God. 1934. ženi se ruskom Židovkom Linom Pevzner u Beogradu, gdje neko vrijeme boravi kao štićenik srpskoga slikara Paje Jovanovića. Iste ga godine poziva V. Dimitrijević, upravnik dvora, u posjet Aleksandru Karađorđeviću te kod njega provodi dva i pol mjeseca u odmaralištu u Dalju. Za potrebe dvora naslikao je likove žitelja ondašnje Kraljevine, a 1936. ciklus fresaka Pokrajine Jugoslavije za beogradski parlament. Pred II. svjetski rat započinje ciklus projekata za hrvatske nacionalne spomenike: Muzej hrvatske povijesti (namjeravao ga izdupsti u velebitskoj stijeni, u kojoj bi središnje mjesto zauzimao golemi kip kralja Tomislava, a okolne bi dvorane bile posvećene ostacima drevnih hramova i dvorova te upotpunjene likovima iz slavne hrvatske prošlosti); Hrvatski Panteon (trebao je zauzeti mjesto današnjega zagrebačkoga kolodvora, a sastojao bi se od 30 m visokog stupa s Poglavnikovim likom na vrhu, okruženim konjaničkim skulpturama Kluka, Tuge, Lovela, Muhla, Buge i Kosinca). Krekovićeve revolucionarne urbanističke ideje predvidale su i rušenje sjeverne strane Trga bana Jelačića, na kojemu je namjeravao izgraditi i Dom narodnih kraljeva (monumentalnu zgradu dužine 120 m. koja bi podsjećala na Duždevu palaču u Veneciji). lako je Kreković više puta za Banovine Hrvatske stupio u kontakt (preko I. Srepla) s nekolicinom hrvatskih uglednika a poslije za NDH visokih dužnosnika. nije uspio pronaći mogućnost za realizaciju svojih projekata. God. 1941. odlazi u Beograd, gdje su prilikom bombardiranja Beograda 6. IV. 1941. uništeni mnogi njego projekti, te se vraća u Zagreb gdje ostaje do 1946. U to vrijeme nastaju neka od njegovik najboljih djela, redom portreti (Michelangelo, Beethoven, Tintoretto, J. Gotovac). Casni sud ULUH-a 29. VII. 1945. isključuje ga iz svog članstva s obrazloženjem da je bi, »poznati udvornica, protežiran od ustaških vlasti« te da je portretirao Pavelića. Zauvijek odlazi iz Hrvatske, preko Italije, Švicarske, Svedske, Francuske i SAD, sve do Perua, koji mu je postao novom domovinom. Njegov romantični pristup idealizirnim nacionalnim temama donio mu je veliko priznanje peruanskih vlasti. Posljednji.25 godina života proveo je u Palma de Mallorci, gradu u kojemu je njegovu muzejsku fundaciju otvorila sama španjolska kraljica. Priznati je slikar europskih dvorov--(portretirao je britansku kraljicu Elizabetu španjolsku kraljevsku obitelj, švedskoga kralja itd.) te je poklonio značajnu donaciju zagrebačkim galerijama i zbirkama umjetnina. - Sandra Križić Roban, asistentica, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

* Kreković, Kristijan, Gran cacique Chimú (Perú) - Tañedores de los Andes (Perú), Studia Croatica, 1961, Volumen 3-4, pp. 144-5.
* Kreković, Kristian, Reproducciones 17x23 - Madre de Ayaviri, óleo; Manco Capac, el fundador del Imperio Inca, óleo, Studia Croatica, 1986, Volumen 100, pp. 32-33.
* Kreković, Kristian, Mural, reprod. 17x23 - Displaced Persons - Personas desplazadas, óleo; El Cid Campeador, óleo (mural) con el pintor posando junto al mural, Studia Croatica, 1986, Volumen 100, pp. 48-49.
* Redacción, El Museo Kreković, un canto a la Hispanidad -Ecos de la prensa mundial, Studia Croatica, 1986, Volumen 100, pp. 77-78.
* Redacción, Museo Kreković donado al pueblo español ("Ultima Hora", Barcelona, 30-IX-1988), Studia Croatica, 1989, Volumen 113, pp. 139-42.
* Perinić, Ljeposlav, Kristian Krekovic, pintor croata-peruano (1901-1985), Studia Croatica, 1986, Volumen 100, año 1986, página 27-3.